Iako se stres često povezuje s osjećajem napetosti ili anksioznosti, njegovi učinci na fizičko zdravlje mogu biti značajni i dugotrajni. Kronični stres aktivira hormon kortizol, što može povećati krvni pritisak, uzrokovati napetost mišića, probavne smetnje i poremećaje sna.
Jedan od čestih simptoma je glavobolja i bol u leđima zbog napetosti mišića. Dugotrajna izloženost stresu također može oslabliti imunološki sistem, čineći tijelo podložnijim infekcijama i sporijem oporavku od bolesti. Problemi sa snom, poput nesanice, često su posljedica stalne napetosti i anksioznosti.
Tijelo reaguje i na način da mogu nastati problemi s probavom, kao što su čir, nadutost ili iritabilni kolon. Dugotrajni stres također može utjecati na srce, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Smanjenje fizičkih učinaka stresa zahtijeva kombinaciju relaksacije, fizičke aktivnosti i pravilne prehrane. Lagane vježbe poput hodanja ili joge smanjuju napetost mišića, dok duboko disanje i meditacija pomažu tijelu da se opusti. Praćenje simptoma i pravovremena reakcija ključni su za očuvanje zdravlja i prevenciju ozbiljnijih problema.